ZDRAVSTVENO
STANJE I ZDRAVSTVENA
ZAŠTITA U R.H.
OPĆI PODACI O ZEMLJI 2001. god.
Hrvatska je
europska zemlja srednje veličine. Površina joj je 87.609 km2 od
čega je 65.542 km2 kopna i 31.067 km2 mora. Hrvatska ima 1.185 otoka
od čega je samo 67 naseljeno.
Kopnena obala je dužine 1.777,50 km a otočna obala 4.058 km i spada
u najrazvedenije obale svijeta. Hrvatska ima 4.422.630 stanovnika
i 112.424 privremeno prisutnih osoba, a na otocima živi 120.360
stanovnika.
Republika Hrvatska ima 21 županiju, 123 grada i 420 općina. Stopa
pismenosti je 97,7%. Sa srednjom školom je 36%, sa višom
4% i sa
fakultetom 5,3% stanovništva, 23,4% ima samo osnovnu školu,
21,2% nema potpuno završenu osnovnu školu a 10,1% je bez škole.
Postotak zaposlenih od radno sposobnih-stopa zaposlenosti je 51,1
%.Nezaposlenih je preko 400.000. Umirovljenika je preko milijun,
od kojih četvrtina koristi invalidsku mirovinu (22% zbog duševnih
poremećaja, 19,8% zbog mišićno-koštanih bolesti a 13,1% zbog kardiovaskularnih
bolesti).
Broj obitelji u zadnjih 20 godina se povećao za 13,6% i to najviše
na račun obitelji bez djece, kojih sada ima 27%. Sa jednim djetetom
je 33,4% obitelji, sa dvoje djece 31,7% a sa više 7,8%
Imamo od 1998 god. negativnu stopu prirodnog priraštaja sa 6.500
više umrlih od rođenih u 2000-toj god.
PODACI
O ZDRAVLJU I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU
Očekivano trajanje
života je 72,83 god. (muški 68,92 a žene 76,55) što je za 5,2 god.
ispod prosjeka Europske unije. Najveća je smrtnost od kardiovaskularnih
bolesti u 53%, neoplazmi u 23%, ozljeda i trovanja u 6%, bolesti
probavnog sustava u 5% i bolesti dišnog sustava u 4%.
U nesretnim
slučajevima ima najviše samoubojstva sa 21/100.000, prometnih sa
16/100.000 padova sa 13/100.000 i ubojstava sa 2,6 na 100.000. Nasilne
smrti kod muških predstavljaju 8% svih smrti a kod žena 3,5%. Dojenačka
smrtnost je 7,41 promil a u Sloveniji je 4,56 i Austriji 4,36 - uzroci
su isti kao i u drugim Europskim zemljama. Perinatalni mortalitet
sa 9,4 promila je u porastu, dok je u Sloveniji 4,89 promila a u
Austriji 3,79 promila.
Zaposleni u zdravstvu - 47.516 zdravstvenih radnika i suradnika, 5.145
administrativnih i 14.285 tehničkih radnika. Udio administrativno-tehničkih
radnika je 29,1 %. Ukupno je zaposleno 10.538 doktora medicine od
čega 9% (936) je privatnih a 19% u zakupu (1.940). U radnom odnosu
na određeno vrijeme je još radilo 723 doktora medicine. Od ukupnih
doktora medicine 65,8% su specijalisti, 9,8% specijalizanti, 20,6%
bez specijalizacije i 3,8% stažisti.
Ukupno ima 2.917 stomatologa od čega je 42% privatnih (1216), 36%
u zakupu (1052) a samo 22% je još u državnim ustanovama (623). Farmaceuta
ima 2173 od čega je 50% državnih (1084), 36% privatnih (766), 14% u
zakupu (292).
U skrbi djelatnosti opće/obiteljske medicine je bilo 4.060.943 osiguranika
od ukupno 4.535.054 popisanih stanovnika ili 4.551.604 stanovnika
koji su koristili usluge HMP.
825.000 stanovnika nije u 2000-toj god. koristilo zdravstvenu zaštitu.
|
1990 |
2000 |
Broj
pregleda |
15,8
milijuna |
isto |
Sistematski |
79% |
manje |
Pregleda
u kući |
45% |
manje |
Kućnih
posjeta ostalih djelatnika |
88% |
manje |
Specijalističko-konzilijarna
Z.Z. je ukupno obavila 6.557.737 pregleda. Izdaci za tu zaštitu
rastu svake godine i iznose sada 14,25% ukupnih izdvajanja, dok
se za PZZ izdvaja samo 16,25%. Za lijekove na recept se izdvaja 15,96%
a za bolničku zaštitu 30,28%. Naknade i pomoći su već dostigle 13,26%
a ostali troškovi 9,9%.
Ukupni troškovi HZZO su 2000-te su povećani za 18,3% od čega je
46,35% otišlo na lijekove, 35,35% na ortopedska pomagala i 17,80%
na spec.-konzilijarnu zaštitu.
Analizira li se broj liječenih u bolnicama po dobnim skupinama vidi
se da broj hospitalizacija mlađe i srednje dobi stagnira ili opada
a da raste naročito broj starijih od 60 godina.
Zdravstvena
zaštita žena
|
1990
|
2000 |
broj
pregleda po trudnici |
6,0 |
7,2 |
broj
posjeta za planiranje obitelji |
120/1000 |
79/1000 |
broj
propisanih kontracepcija |
140/1000 |
84/1000 |
preventivni pregledi žena |
163/1000 |
318/1000 |
PAPA
testovi 1995 - |
212/1000 |
339/1000 |
Prekidi
trudnoće-leg.ind. |
38.644 |
7.534 |
Zdravstvena zaštita dojenčadi i male djece
|
1990 |
2000 |
preventivni pregledi po dojenčetu |
6,3 |
5,8 |
prev.pregledi po malom djetetu |
0.7 |
0.8 |
PODACI IZVUČENI IZ ISTOIMENOG IZDANJA Ministarstva zdravstva i HZZJZ
Izdanog u Zagrebu u rujnu 2001. godine.
Prim.mr.sc.dr. Bruno
Mazzi
|