ZDRAVSTVENO STANJE I ZDRAVSTVENA
ZAŠTITA U R.H.

OPĆI PODACI O ZEMLJI 2001. god.

Hrvatska je europska zemlja srednje veličine. Površina joj je 87.609 km2 od čega je 65.542 km² kopna i 31.067 km2 mora. Hrvatska ima 1.185 otoka od čega je samo 67 naseljeno.
Kopnena obala je dužine 1.777,50 km a otočna obala 4.058 km i spada u najrazvedenije obale svijeta. Hrvatska ima 4.422.630 stanovnika i 112.424 privremeno prisutnih osoba, a na otocima živi 120.360 stanovnika.

Republika Hrvatska ima 21 županiju, 123 grada i 420 općina. Stopa pismenosti je 97,7%. Sa srednjom školom je 36%, sa višom 4% i sa fakultetom 5,3% stanovništva, 23,4% ima samo osnovnu školu, 21,2% nema potpuno završenu osnovnu školu a 10,1% je bez škole.

Postotak zaposlenih od radno sposobnih-stopa zaposlenosti je 51,1 %.Nezaposlenih je preko 400.000. Umirovljenika je preko milijun, od kojih četvrtina koristi invalidsku mirovinu (22% zbog duševnih poremećaja, 19,8% zbog mišićno-koštanih bolesti a 13,1% zbog kardiovaskularnih bolesti).

Broj obitelji u zadnjih 20 godina se povećao za 13,6% i to najviše na račun obitelji bez djece, kojih sada ima 27%. Sa jednim djetetom je 33,4% obitelji, sa dvoje djece 31,7% a sa više 7,8% Imamo od 1998 god. negativnu stopu prirodnog priraštaja sa 6.500 više umrlih od rođenih u 2000-toj god.

PODACI O ZDRAVLJU I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU

Očekivano trajanje života je 72,83 god. (muški 68,92 a žene 76,55) što je za 5,2 god. ispod prosjeka Europske unije. Najveća je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u 53%, neoplazmi u 23%, ozljeda i trovanja u 6%, bolesti probavnog sustava u 5% i bolesti dišnog sustava u 4%.

U nesretnim slučajevima ima najviše samoubojstva sa 21/100.000, prometnih sa 16/100.000 padova sa 13/100.000 i ubojstava sa 2,6 na 100.000. Nasilne smrti kod muških predstavljaju 8% svih smrti a kod žena 3,5%. Dojenačka smrtnost je 7,41 promil a u Sloveniji je 4,56 i Austriji 4,36 - uzroci su isti kao i u drugim Europskim zemljama. Perinatalni mortalitet sa 9,4 promila je u porastu, dok je u Sloveniji 4,89 promila a u Austriji 3,79 promila.

Zaposleni u zdravstvu - 47.516 zdravstvenih radnika i suradnika, 5.145 administrativnih i 14.285 tehničkih radnika. Udio administrativno-tehničkih radnika je 29,1 %. Ukupno je zaposleno 10.538 doktora medicine od čega 9% (936) je privatnih a 19% u zakupu (1.940). U radnom odnosu na određeno vrijeme je još radilo 723 doktora medicine. Od ukupnih doktora medicine 65,8% su specijalisti, 9,8% specijalizanti, 20,6% bez specijalizacije i 3,8% stažisti.

Ukupno ima 2.917 stomatologa od čega je 42% privatnih (1216), 36% u zakupu (1052) a samo 22% je još u državnim ustanovama (623). Farmaceuta ima 2173 od čega je 50% državnih (1084), 36% privatnih (766), 14% u zakupu (292).

U skrbi djelatnosti opće/obiteljske medicine je bilo 4.060.943 osiguranika od ukupno 4.535.054 popisanih stanovnika ili 4.551.604 stanovnika koji su koristili usluge HMP.
825.000 stanovnika nije u 2000-toj god. koristilo zdravstvenu zaštitu.

Specijalističko-konzilijarna Z.Z. je ukupno obavila 6.557.737 pregleda. Izdaci za tu zaštitu rastu svake godine i iznose sada 14,25% ukupnih izdvajanja, dok se za PZZ izdvaja samo 16,25%. Za lijekove na recept se izdvaja 15,96% a za bolničku zaštitu 30,28%. Naknade i pomoći su već dostigle 13,26% a ostali troškovi 9,9%.

Ukupni troškovi HZZO su 2000-te su povećani za 18,3% od čega je 46,35% otišlo na lijekove, 35,35% na ortopedska pomagala i 17,80% na spec.-konzilijarnu zaštitu.

Analizira li se broj liječenih u bolnicama po dobnim skupinama vidi se da broj hospitalizacija mlađe i srednje dobi stagnira ili opada a da raste naročito broj starijih od 60 godina.

Zdravstvena zaštita žena

Zdravstvena zaštita dojenčadi i male djece

PODACI IZVUČENI IZ ISTOIMENOG IZDANJA Ministarstva zdravstva i HZZJZ
Izdanog u Zagrebu u rujnu 2001. godine.

Prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi