U interesu je svih naših doktora da postanu članovi društva. Kao član stječete pravo na mnoge beneficije i priliku da ojačate društvo kojemu je osnovni zadatak napredak struke, poboljšanje organizacije i uvjeta rada naših liječnika.

Zašto gradski Dom zdravlja
a ne na županijskoj razini?

Odlukom Vlade iz srpnja 2002.pokrenuto je tzv. objedinjavanje Domova zdravlja na županijskoj razini ili točnije ukidanje postojećih Domova zdravlja i stvaranje novih županijskih ustanova. Pri tome su se Ministarstvo i Vlada vodili proračunima o uštedi financijskih sredstava na temelju kojih bi se uštedjelo na prestanku plaćanja uprava oko 72.000.000 kuna, a na ukidanju upravnih vijeća oko 3.900.000 kuna godišnje.

Nažalost nije se vodilo računa da se kod postojećih uprava radi o minimalnom broju zaposlenika, bez kojih se te dislocirane ustanove i nakon ukidanja njihova pravnog subjektiviteta ne mogu voditi. Dakle, tu realno nema uštede.

S druge strane nakon prestanka plaćanja uprava od strane HZZO-a u siječnju 2003., ta se sredstva moraju namaći iz redovnog poslovanja Domova zdravlja ili iz Županijskog proračuna, pa su ta sredstva evidentno izvučena iz PZZ bez sagledavanja posljedica.
Kako uglavnom naše Županije nemaju tolika sredstva na raspolaganju, doći će do deficitnog poslovanja većine sadašnjih Domova zdravlja, koje će se prenijeti i na novu ustanovu ukoliko se ona organizira. Pri tome treba misliti i na eventualne otpremnine otpuštenih radnika uprave, koje ne predstavljaju mala sredstva. Jasno je, da tu nitko nije vodio računa o stručnoj osnovanosti takvih zahvata i posljedicama koje će nastati po kvalitetu zdravstvene zaštite stanovništva.
U projektu reforme zdravstva tijekom 2002.god. učestvovalo je i stručno povjerenstvo za PZZ, koje je nakon višemjesečnog rada u svezi Domova zdravlja dalo decidirano mišljenje o potrebi zadržavanja tih temeljnih zdravstvenih ustanova za PZZ na nivou lokalnih zajednica (grada i pripadajućih općina) kao i o potrebi reformiranja njihova sadržaja i funkcije, koji su procesom privatizacije oštećeni.

Tada je rečeno, da ti reformirani Domovi zdravlja moraju sadržavati preventivne djelatnosti važne za lokalnu zajednicu, kao što su patronažna služba, kućna njega i palijativna skrb, mentalno zdravlje, preventivna zaštita školske djece, medicina rada, medicinska dijagnostika, hitna pomoć i sanitetski prijevoz, higijensko-epidemiološka služba i punkt za opskrbu lijekovima, sanitetskim materijalom i pomagalima. Dakle, preporučeno je da taj Dom zdravlja objedini sve one preventivne djelatnosti koje su vezane za stanovništvo na tom teritoriju, a koje grupne prakse liječnika nisu u mogućnosti rješavati.

Takav Dom zdravlja osim toga bi morao biti sufinanciran i od strane Grada i općina na čijem području djeluje kao i od Županije kojoj pripada.

Svaka lokalna sredina u kojoj postoji takva ustanova zna cijeniti njenu vrijednost i svjesna je da dok tu ustanovu ima, može utjecati na svoj zdravstveni standard i na kvalitetu pruženih zdravstvenih usluga i da će to centralizacijom sigurno izgubiti. Zato su i razumljiva mnogobrojna protivljenja gradskih poglavarstva predloženim rješenjima.

Kako svako područje ima svojih specifičnosti od geografskih, demografskih do ekonomskih i turističkih, dolazi i do razvijanja specifičnih zdravstvenih programa rada i načina njihova sufinanciranja (od organizacije Z.Z. turista do organizacije hitne pomoći), što odlaskom ustanove u drugi grad više neće tako lako biti ostvarivo. Zato samo gradske ustanove mogu omogućiti zadovoljavanje tih specifičnih zdravstvenih potreba lokalnog stanovništva i eventualni viši zdravstveni standard.Centralizacija PZZ, sigurno može samo negativno utjecati na kvalitetu zdravstvene zaštite stanovništva. Zdravstveni problemi i zdravstvene potrebe nisu jednake na području cijele županije i centralizacijom će se pojaviti sve one poznate negativnosti, s kojima smo se i do sada susretali zbog financiranja iz centraliziranog državnog fonda, ali sada će se one ispoljiti i u dezorganizaciji primarnog zdravstva i sigurnom padu kvalitete usluga. Tako da nema stručnog opravdanja za predloženu centralizaciju, a površno izračunate financijske uštede realno će dati skuplji i dezorganiziraniji sustav PZZ.

Mrežu sadašnjih Domova zdravlja je trebalo revidirati, kako bi se dobila pravilna teritorijalna raspodjela tih ustanova i otklonile neke postojeće nelogičnosti. Naime, jasno je da se u pojedinim sredinama gdje nema jake turističke djelatnosti i gdje živi mali broj stanovnika takva ustanova može organizirati i za veće područje. Ali jedan otok Krk, Rab, Lošinj, Hvar, Brač ili Vis zbog svojih specifičnosti ne smiju ostati bez svoje zdravstvene ustanove, kao niti turistička središta poput jedne Opatije, Rovinja ili Poreča, u koliko ne želimo izazvati poremećaje koji mogu imati posljedica po ekonomski standard i prosperitet tih područja.
U postojećoj situaciji gdje se Ministarstvo pobrinulo da se svim mogućim mehanizmima izvrši pritisak na Županije kako bi se zatvorili sadašnji Domovi zdravlja, trebat će pronaći rješenje koje će nanijeti najmanje štete onim Županijama čije su organizacije PZZ i sada funkcionalne i efikasne.

Ministarstvo je nažalost, zbog nedovoljne stručne osposobljenosti svojeg kadra, krenulo u implementaciju neproučenog sustava i tako donijelo niz neosnovanih odluka kako bi prisililo Županije na zacrtanu transformaciju. Ukinuto je plaćanje uprava Domova zdravlja, uvjetuje se bolje plaćanje hitne pomoći sa stvaranjem nove ustanove, zahtjeva se organizacija nove ustanove kao uvjet za ugovor sa HZZO i prednacrtom Zakona o zdravstvenoj zaštiti nameće se točan broj Domova zdravlja u državi. Dakle, nasilno se pokušava srušiti postojeći sustav a da se ne nudi kvalitetnije rješenje, bez obzira na propagiranu decentralizaciju uprave i pravo Županije da sama odluči koliko će zdravstvenih ustanova na svom području imati.

Uzevši u obzir sve navedeno, Županijama koje žele zaštititi svoju razinu PZZ ne preostaje drugo nego korištenje članka 70 Zakona o ustanovama, tj. formiranje «Županijske zajednice ustanova» uz zadržavanje pravnog subjektiviteta postojećih Domova zdravlja.

Time će se zadovoljiti zahtjevi Ministarstva za jednom ustanovom i jednim žiro računom na području županije na koji bi se uplaćivala ugovorena sredstva sa HZZO, a omogućiti će se zadržavanje onih Domova zdravlja koji su efikasno vršili svoju ulogu na određenom području. Sva druga rješenja su skuplja i sigurno štetnija po kvalitetu zdravstvene zaštite, te zato nema alternative Domu zdravlja za područje grada i pripadajućih općina.

Predsjednik HDOD-HLZ
Prim.mr.sc.dr.Bruno Mazzi