U interesu je svih naših doktora da postanu članovi društva. Kao član stječete pravo na mnoge beneficije i priliku da ojačate društvo kojemu je osnovni zadatak napredak struke, poboljšanje organizacije i uvjeta rada naših liječnika.

Dom Zdravlja kao najkvalitetniji oblik grupne prakse

1. ON OBUHVAĆA SVE DJELATNOSTI KOJE SU JEDINO ZAJEDNO U MOGUĆNOSTI PRUŽITI KONTINUIRANU I SVEOBUHVATNU PZZ STANOVNIŠTVU JEDNOG PODRUČJA(kontinuiranost, sveobuhvatnost, teritorijalnost).

2. NITI JEDAN DRUGI NAČIN ORGANIZIRANJA TO NIJE U MOGUĆNOSTI(Grupna praksa je dobrovoljna, pokriva samo slobodnim izborom opredijeljene i ugovorene
osiguranike, pa ne može biti teritorijalno organizirana. Ona teško može biti kontinuirana, jer će rijetko koja takva praksa preuzeti 24 satnu skrb za svoje pacijente, naime takav rad zahtjeva velika odricanja koje je čovjek sposoban prihvatiti samo kroz kraće životno
razdoblje. )Grupna praksa dakle može biti samo organizacioni dio u ugovornom odnosu sa Domom zdravlja.

3. NA SADAŠNJOJ RAZINI ORGANIZACIJE PREDSTAVLJA NAJEKONOMIČNIJI OBLIK USTANOVE U ZDRAVSTVU. (5 namještenika uprave i računovodstva + kućni majstor i čistačice). Osim toga on objedinjuje sve djelatnosti koje nisu privatizirane, omogućuje postupak privatizacije, omogućuje praćenje zdravstvenog stanja na razini jedinica lokalne uprave, prepoznavanje zdravstvenih potreba stanovništva i epidemiološki nadzor.
Omogućuje ugovornu povezanost privatiziranih djelatnosti i koordinaciju njihova rada.
Omogućava servisne usluge zakupcima, rješavanje žalbi osiguranika, rješavanje problema u komunikaciji sa HZZO. Pri tome može imati ulogu dispečera ugovorenih zdravstvenih usluga sa HZZO i garanta izvršenja. To se naročito odnosi na posebno ugovaranje programa
preventivne zaštite. Dom zdravlja je jedini u mogućnosti biti edukativni centar PZZ. za kompletan kadar, od pripravničke, specijalističke do kontinuirane edukacije. Dom zdravlja je također jedini sposoban omogućiti dijagnostičke servise i dostupnu polikliničko-konzilijarnu
zaštitu, te 24 satnu dostupnost pacijentima uz organizaciju van bolničke hitne pomoći.

4. DA BI SE OLAKŠAO SUSTAV UGOVARANJA, SUSTAV NADZORA I KONTROLA PROVOĐENJA I TIME KVALITETA ZDRAVSTVENIH USLUGA NUŽNO JE DOM ZDRAVLJA POSTAVITI U POLOŽAJ DISPEČERA ZDRAVSTVENIH USLUGA NA
ODREĐENOM PODRUČJU. (HZZO bi ugovarao zdravstvene usluge za svoje osiguranike sa Domom zdravlja, koji bi sklapao ugovore sa liječnicima i grupnim praksama za pružanje određenih vidova pzz. ). Takav način osigurava privatnost liječničke prakse uz istodobno
zajedništvo interesa i djelovanja, a sprječava nametanje i manipulacije osiguravatelja.

5. DOM ZDRAVLJA BI SE ZADRŽAO I ORGANIZIRAO na područjima izvan regionalnih centara na svakih 20-50. 000 stanovnika, pri čemu treba paziti da teritorij djelovanja ne prelazi 30 km. u promjeru, o čemu treba voditi računa naročito na slabije naseljenim područjima i otocima, gdje se Dom zdravlja mora organizirati i za manji broj stanovnika. Regionalni centri -Zagreb, Split, Rijeka, Osije, organizirali bi Dom zdravlja na svakih 100. 000-200. 000 stanovnika. Veći Domovi zdravlja su se pokazali neefikasni, naročito u funkcijama stvaranja zajedništva, jedinstva djelovanja, kontrole kvalitete, zadovoljstva pacijenata i financijskog poslovanja.

6. NAZIV-DOM ZDRAVLJA TREBA ZBOG TRADICIONALNIH RAZLOGA A I ZBOG KOMPLICIRANE PRAVNE REGULATIVE ZADRŽATI a organizaciju mu preustrojiti za vršenje funkcije područnog centra za primarnu zdravstvenu zaštitu.


Predsjednik HDOD
-a