|
Dom
Zdravlja kao najkvalitetniji oblik grupne prakse
1. ON
OBUHVAĆA SVE DJELATNOSTI KOJE SU JEDINO ZAJEDNO U MOGUĆNOSTI PRUŽITI
KONTINUIRANU I SVEOBUHVATNU PZZ STANOVNIŠTVU JEDNOG PODRUČJA(kontinuiranost,
sveobuhvatnost, teritorijalnost).
2. NITI JEDAN
DRUGI NAČIN ORGANIZIRANJA TO NIJE U MOGUĆNOSTI(Grupna praksa je
dobrovoljna, pokriva samo slobodnim izborom opredijeljene i ugovorene
osiguranike, pa ne može biti teritorijalno organizirana. Ona teško
može biti kontinuirana, jer će rijetko koja takva praksa preuzeti
24 satnu skrb za svoje pacijente, naime takav rad zahtjeva velika
odricanja koje je čovjek sposoban prihvatiti samo kroz kraće životno
razdoblje. )Grupna praksa dakle može biti samo organizacioni dio u
ugovornom odnosu sa Domom zdravlja.
3. NA SADAŠNJOJ
RAZINI ORGANIZACIJE PREDSTAVLJA NAJEKONOMIČNIJI OBLIK USTANOVE U
ZDRAVSTVU. (5 namještenika uprave i računovodstva + kućni majstor
i čistačice). Osim toga on objedinjuje sve djelatnosti koje nisu
privatizirane, omogućuje postupak privatizacije, omogućuje praćenje
zdravstvenog stanja na razini jedinica lokalne uprave,
prepoznavanje zdravstvenih potreba stanovništva i epidemiološki
nadzor.
Omogućuje ugovornu povezanost privatiziranih djelatnosti i
koordinaciju njihova rada.
Omogućava servisne usluge zakupcima, rješavanje žalbi osiguranika,
rješavanje problema u komunikaciji sa HZZO. Pri tome može imati
ulogu dispečera ugovorenih zdravstvenih usluga sa HZZO i garanta
izvršenja. To se naročito odnosi na posebno ugovaranje programa
preventivne zaštite. Dom zdravlja je jedini u mogućnosti biti edukativni
centar PZZ. za kompletan kadar, od pripravničke, specijalističke
do kontinuirane edukacije. Dom zdravlja je također jedini sposoban
omogućiti dijagnostičke servise i dostupnu polikliničko-konzilijarnu
zaštitu, te 24 satnu dostupnost pacijentima uz organizaciju van
bolničke hitne pomoći.
4. DA BI SE OLAKŠAO
SUSTAV UGOVARANJA, SUSTAV NADZORA I KONTROLA PROVOĐENJA I TIME KVALITETA
ZDRAVSTVENIH USLUGA NUŽNO JE DOM ZDRAVLJA POSTAVITI U POLOŽAJ DISPEČERA
ZDRAVSTVENIH USLUGA NA
ODREĐENOM PODRUČJU. (HZZO bi ugovarao zdravstvene usluge za svoje
osiguranike sa Domom zdravlja, koji bi sklapao ugovore sa liječnicima
i grupnim praksama za pružanje određenih vidova pzz. ). Takav način
osigurava privatnost liječničke prakse uz istodobno
zajedništvo interesa i djelovanja, a sprječava nametanje i
manipulacije osiguravatelja.
5. DOM ZDRAVLJA
BI SE ZADRŽAO I ORGANIZIRAO na područjima izvan regionalnih centara
na svakih 20-50. 000 stanovnika, pri čemu treba paziti da teritorij
djelovanja ne prelazi 30 km. u promjeru, o čemu treba voditi računa
naročito na slabije naseljenim područjima i otocima, gdje se Dom
zdravlja mora organizirati i za manji broj stanovnika. Regionalni
centri -Zagreb, Split, Rijeka, Osije, organizirali bi Dom zdravlja
na svakih 100. 000-200. 000 stanovnika. Veći Domovi zdravlja su se
pokazali neefikasni, naročito u funkcijama stvaranja zajedništva, jedinstva djelovanja, kontrole kvalitete,
zadovoljstva pacijenata i financijskog poslovanja.
6. NAZIV-DOM
ZDRAVLJA TREBA ZBOG TRADICIONALNIH RAZLOGA A I ZBOG KOMPLICIRANE
PRAVNE REGULATIVE ZADRŽATI a organizaciju mu preustrojiti za vršenje
funkcije područnog centra za primarnu zdravstvenu zaštitu.
Predsjednik HDOD-a
|
