pretraživanje site-a::
Upit:
U interesu je svih naših doktora da postanu članovi društva. Kao član stječete pravo na mnoge beneficije i priliku da ojačate društvo kojemu je osnovni zadatak napredak struke, poboljšanje organizacije i uvjeta rada naših liječnika.
Prilika da komentirate i raspravljate o događanjima iz područja naše struke. Sudjelujte u postojećim ili otvorite nove teme...
Zaključci okruglog stola
24.veljače, 2003.

Održanog u subotu, 5.10.2002. u Umagu u sklopu drugog simpozija Hrvatskog Društva Obiteljskih Doktora - Hrvatskog Liječničkog Zbora na temu:

Obiteljski doktor u reformiranom sustavu zdravstva

Uz voditelja predsjednika društva Prim.mr.sc.dr.Bruno Mazzi-a sudjelovali su slijedeći učesnici:

  • Dr.med. Franc Šuta - privatni obiteljski doktor iz Ptuja - izaslanik Slovenske liječničke komore.
  • Prim.mr.sc.dr. Egidio Čepulić - predsjednik Hrvatske liječničke komore
  • Dr.med. Ivica Babić - predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata
  • Prim.dr.med. Romanita Rojnić - predstojnik ureda za zdravstvo i soc.skrb Istarske županije
  • Dr.med. Nevenka Krčmar - ravnateljica Doma zdravlja Čakovec i liječnik u zakupu
  • Dr.Vesna Kroato Vujčić - drugi dopredsjednik HDOD, zakupac Doma zdravlja Daruvar
  • Dr.Zdravko Grgurev - prvi dopredsjednik HDOD, ravnatelj DZ Opatija i obiteljski doktor

Nakon pojedinačnih izlaganja sudionika okruglog stola i rasprave svih učesnika uobličili su se slijedeći zaključci:

  1. Liječnicima opće/obiteljske medicine je potrebno omogućiti vršenje uloge obiteljskog doktora, koji bi morao biti u mogućnosti riješiti barem 80% svih zdravstvenih problema svojih pacijenata. Da bi se to postiglo nužno je osigurati svakom timu ugovornog obiteljskog doktora dostatna financijska sredstva za isplatu plaća i podmirivanje režijskih troškova sukladno uredbi Vlade RH i kolektivnom ugovoru u zdravstvu. Naime, niti jedan ugovorni liječnik bez obzira na broj pacijenata ne bi smio imati niže prihode od zagarantirane plaće, koja je i sada već vrlo niska, jer se bez stimulativnih odnosa ne može dobiti potrebno poboljšanje kvalitete rada.
  2. Da bi se reformom zdravstva postigla racionalizacija P.Z.Z. nužno je primijeniti sve zaključke Komisije za reformu P.Z.Z. pri Ministarstvu zdravstva ,od navedenih preduvjeta do reformskih zahvata ,jer se djelomičnim provođenjem gube efekti zacrtane reforme. U tom smislu nužno je i ponovno povećati izdvajanja za PZZ, sa sadašnjih 16 na barem ranijih 22 % zdravstvenog proračuna.
  3. Dom zdravlja, koji je u većini gradova Hrvatske, jedina zdravstvena ustanova, ne smije se ukidati i svoditi na županijsku razinu, jer se time gubi njegova uloga organiziranja zdravstvene zaštite na lokalnoj razini, uloga promicanja zdravlja, koordiniranja zdravstvene službe i centra za komunikaciju sa lokalnom vlašću kao i centra za objedinjavanje i edukaciju zdravstvenih djelatnika. Današnji Dom zdravlja je izgubio svoje nekadašnje negativne administrativne konotacije, zbog kojih je većina liječnika pozdravila privatizaciju i izdvajanje iz te ustanove.
    On se danas pretvara u servisnu ustanovu, kojoj zbog efektivnosti treba pojačati ulogu stvaranja zajedništva u provođenju zaštite zdravlja, kao i ulogu zaštite interesa zdravstvenih djelatnika na svom području. Bez te ustanove ne može biti kvalitetne organizacije hitne pomoći kao niti potrebnog porasta kvalitete primarne zdravstvene zaštite, a naročito neće biti sadašnjeg interesa lokalne zajednice za sufinanciranjem zdravstvenih programa, u svrhu stvaranja višeg standarda zdravstvene zaštite stanovništva. Zato svako ukidanje tih ustanova i centralizacija na županijskom nivou, može samo dovesti do pada kvalitete zdravstvene zaštite našeg stanovništva .
  4. Zbog svega toga je nužno u provođenju reforme zdravstva pridržavati se savjeta struke i ne rušiti i napuštati određene ispitane i vrijedne organizacione oblike u PZZ. Treba zato iskoristiti postojeće iskustvo u poboljšavanju sadašnjeg modela, vodeći računa o društvenom razvoju i mogućnostima našeg društva. Nasilno uvođenje zapadnih modela privatnog zdravstva može izazvati samo još veće štete po cijeli sustav zdravstva, a naročito po kvalitetu zdravstvene zaštite našeg stanovništva. Zato sve reformske zahvate treba prethodno ispitati u različitim sredinama (gradu, poljoprivrednom području, turističkom području, na otocima i depopulacijskim područjima) kako bi se otklonile moguće nepopravljive i štetne posljedice po cijelo društvo.
     
Predsjednik HDOD-a
 Prim.mr.sc.dr.Bruno Mazzi