OSMI KONGRES HDOD-HLZ –ROVINJ 2008.

IZVJEŠĆE i ZAKLJUČCI

Već tradicionalno osmi je kongres Hrvatskog društva obiteljskih doktora HLZ održan u Rovinju na otoku sv.Andrije od 2-4.10.2008. godine. Prezentirani su stručni radovi iz područja preventivnog rada obiteljskog liječnika, radovi o današnjoj problematici odnosa između liječnika i pacijenta i mnogi drugi radovi iz dijagnostike, liječenja i morbiditetne problematike u obiteljskoj medicini.

Na otvorenju su Kongres pozdravili predstavnik Ministarstva zdravstva-državni tajnik za zdravstvo dr.Golem, predstavnik HZZO-a, Županijskog poglavarstva, Med.fakulteta Zagreb i Rijeka, Udruge poslodavaca u zdravstvu i Istarskih domova zdravlja. U Petak 03.10. popodne održana je i Izborna skupština sa svim delegatima iz cijele Hrvatske. Dvotrećinskom većinom je ponovno izabran za predsjednika prim.mr.sc.dr.Bruno Mazzi a za dopredsjednika dr.Daniel Ferlin. U Upravni odbor su izabrani prof.dr.Milica Katić, dr.Lucija Jakelić, dr.Davorka Vrdoljak, dr.Vesna Kroato Vujčić, dr.Zdravko Grgurev, dr.Ante Ivančić i prim.dr.Marija Džepina. Do reizbora ispred podružnice Čakovec ušla je dr.Nevenka Krčmar a ispred podružnice Zagreb dr.Dragan Soldo.

Na okruglom stolu u subotu 04.10.2008., učestvovali su ispred HDOD-a prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi, ispred Katedre za obiteljsku medicinu M.F. Zagreb prof.dr.Milica Katić, ispred HZZO-a dr.Fedor Dorčić, voditelj područnog ureda Rijeka, ispred Udruge pacijenata mr.Nevenka Skendžić, ispred Udruge poslodavaca u zdravstvu dr. Lidija Hrastić Novak i ispred društva fakultetskih nastavnika iz obiteljske medicine prof.dr. Biserka Bergman-Marković.

U izlaganjima i diskusiji iznesena je problematika i sadašnje stanje u PZZ koje uveliko odskače od zadataka razvoja PZZ, koji su zacrtani još na međunarodnoj konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije u Alma Ati, pred točno 30 godina.

Tada je utvrđeno da primarna zdravstvena zaštita mora:

1. Planski,organizirano i kontinuirano rješavati probleme pojedinca, obitelji i zajednice. Ona mora biti jezgro i temeljni dio zdravstvenog sustava i kao takva mora biti uključena u opći društveno-ekonomski razvojni plan svake zemlje.

2. Ona se provodi u lokalnoj zajednici u kojoj ljudi žive i rade, a njena dostupnost i pristupačnost mora za sve biti jednaka.

3. Jedan od njenih temeljnih postulata je aktivno učešće stanovništva u planiranju i odlukama o sadržaju, razvoju i načinu financiranja te zaštite.

4. Načelo jedinstva zdravstvene zaštite može se u potpunosti provesti samo putem PZZ, a to znači kontinuiranim i planskim rješavanjem zdravstvene problematike, što se jedino može postići zajedništvom preventivnih, kurativnih, rehabilitacijskih i socijalnih aspekata pružanja zdravstvene zaštite.

5. Ona se mora prilagoditi lokalnoj zdravstvenoj problematici i zato ne može na svim područjima biti ista. Međutim ona uvijek objedinjuje brigu o pravilnoj prehrani, vodi za piće, uvjetima stanovanja, zaštiti okoline, zdravstvenoj samozaštiti, zaštiti majke i djeteta i planiranju obitelji .

6. Ona mora voditi brigu o preventivnom otkrivanju stanja ili simptoma koji mogu dovesti do bolesti, potrebnom cijepljenju, zbrinjavanju hitnih stanja i ozljeda te o opskrbi lijekovima. 7.Ona mora biti usmjerena čovjeku i njegovim problemima a ne samo liječenju od bolesti.

Na temelju izlaganja i kasnijih diskusija utvrđeno je da sadašnje stanje ukazuje na veliki odmak od zacrtanih zadataka razvoja, zbog dugogodišnjih pogrešaka u provođenju zdravstvene politike, loših organizacionih shema i izrazito lošeg načina financiranja koje je stimuliralo postojeće negativne pojave. Takvo je stanje dovelo do permanentne krize u cijelom zdravstvenom sustavu, koji postaje sve skuplji, nedostupniji i neučinkovitiji.

Sadašnji način ulijevanja ogromnih proračunskih sredstava, u saldiranje kontinuiranog deficita bolničkog sustava, ne vodi ničemu i ne rješava postojeću dugotrajnu krizu sustava zdravstva, jer je ona posljedica razorene i neučinkovite primarne zdravstvene zaštite.

Nacionalna strategija razvoja zdravstva od 2008.-2011. je prepoznala mnoge od dosadašnjih pogrešaka i razradila prijedloge kako ih otkloniti, a Koalicioni sporazum Vlade je to također prihvatio. Zato je nužno determinirati izvršioce u PZZ. Determinirati ulogu Doma zdravlja kao temeljne ustanove PZZ, koja vodi brigu o zdravlju stanovništva na svom području. Ustanove, koja raspolaže potrebnim sredstvima za tu zaštitu, koja ugovara sa HZZO-om i drugim osiguravateljima, a prenosi ih na svoje koncesionare –timove u radnom odnosu, zakupu ili čiste privatnike.

Nužno je osim toga ponovno aktivirati službu za plan i analizu u Domovima zdravlja kako bi se mogli kontrolirati, analizirati i planirati potrebni vidovi zaštite.

Nužno je razraditi sustav internog nadzora i vanjske kontrole kvalitete rada.

Nužno je razraditi sustav kontinuirane edukacije zdravstvenog kadra, koja mora prerasti iz sadašnjeg pasivnog oblika, u sustav aktivne izobrazbe i provjere znanja. Ne smije se više dozvoliti sadašnje stanje ekstremnog suženja spektra rada obiteljskog doktora i administrativno-kurativnog usmjerenja, koje je prevladalo. Zato je potrebno stimulirati preventivni rad, kojeg treba planirati a ne prepuštati volji pojedinca, kao i sustav medicinskih zahvata, koji su potpuno napušteni.

Osnovno financiranje tima obiteljske medicine mora pokrivati t.zv. hladni pogon, koji je kod svih isti, bez obzira na broj pacijenata i određenu glavarinu, jer on svakom koncesionaru mora osigurati egzistenciju. Sve ostalo mora biti posebno stimulirano sustavom cijena x usluga ili plaćanjem programa, kako bi se liječnika usmjerilo na preventivni edukativni i interventni rad koji jedini osiguravaju kvalitetnu i ekonomski racionalnu zdravstvenu zaštitu.

Novim sustavom financiranja nužno je sačuvati financijsku ovisnost svih učesnika PZZ o Domu zdravlja, što jedino može vratiti potrebno zajedništvo akcije svih subjekata, a time ih uključiti i u upravljanje te ustanove, jer im više neće biti svejedno kako ona posluje, ako će se to odražavati i na njihovo ekonomsko stanje. Domove zdravlja treba decentralizirati i vratiti im barem dio ekonomski isplativih djelatnosti(ljekarnu, medicinu rada, HE službu),kako bi se osigurao njihov opstanak. U financiranje te ustanove treba uključiti lokalne zajednice i Županiju ali upravno ih ne isključiti iz nadležnosti Ministarstva zdravstva, jer to moraju ostati ustanove od posebne državne važnosti, ukoliko želimo osigurati socijalni pristup i jednakost u korištenju zdravstvene zaštite barem na primarnoj razini. 

 Za osmi kongres Hrvatskog društva obiteljskih doktora HLZ

Predsjednik HDOD-a i organizacijskog odbora
Prim.mr.sc.dr.Bruno Mazzi