pretraživanje site-a::
Upit:
U interesu je svih naših doktora da postanu članovi društva. Kao član stječete pravo na mnoge beneficije i priliku da ojačate društvo kojemu je osnovni zadatak napredak struke, poboljšanje organizacije i uvjeta rada naših liječnika.
Prilika da komentirate i raspravljate o događanjima iz područja naše struke. Sudjelujte u postojećim ili otvorite nove teme...
VII Kongres - zapisnik sa 9. izborne skupštine
25. listopada, 2008.

ZAPISNIK SA 9. IZBORNE SKUPŠTINE HDOD-a HLZ-a

Nazočno je 23 od 25 mogućih kandidata, što je 92% i više od 75%, odluke su punopravne.

DNEVNI RED

  1. Pozdravna riječ predsjednika HDOD-a
  2. Prijedlozi za radno predsjedništvo, izborno povjerenstvo, zapisničara i ovjerovitelje zapisnika
  3. Izvješće predsjednika
  4. Izvješće tajnika
  5. Izvješće rizničara
  6. Rasprava
  7. Razrješenje starog predsjedništva
  8. Izbor novog predsjedništva

AD 1.

Predsjednik HDOD-a se u pozdravnom govoru obratio nazočnima s  riječima dobrodošlice i zadovoljstvom što je Društvo doživjelo već 9. skupštinu, od čega 3. izbornu, i što je Kongres sve kvalitetniji. Istaknuo je problem malog broja članova i slabije aktivnosti članstva.

AD 2.

Predsjednik HDOD-a predložio je Radno predsjedništvo: za predsjednika Dr. Zdravka Grgureva., za članove, Prim.mr.sc.dr.Mariju Džepinu i Dr.Vesnu Kroato Vujčić. Predsjednik RP-a pročitao je prijedlog dnevnog reda i stavio na glasovanje prijedlog za Izborno povjerenstvo u sastavu: Dr. Branko Lakner kao predsjednik, Dr.Nevenka Krčmar i Dr.Ranko Hoić kao članovi. Za zapisničara Dr.Vesnu Kroato Vujčić, za ovjerovitelje dr.Luciju Jakelić i Dr. Ivanku Sečan.

Prijedlog su delegati jednoglasno prihvatili.

AD 3. Izvješće predsjednika HDOD-HLZ za mandatno razdoblje od 2004-2008. godine

Drage kolegice i kolege izaslanici izborne skupštine 2008. godine.

Uobičajeno je da predsjednik, tajnik i rizničar na kraju svog mandata daju izvješće o svom radu i aktivnostima našeg društva. S proteklim razdobljem i našim aktivnostima možemo biti djelomično zadovoljni, jer smo uglavnom iskoristili sve mogućnosti koje su nam se pružile, kako bi utjecali na poboljšanje edukacije i doradu pojedinih propisa te smanjenje negativnog okružja u kojem naša profesija posluje. Učestvovali smo tako u pripremama Zakona o zdravstvu, izradi Nacionalne strategije razvoja zdravstva do 2007. a zatim i do 2011.Mnoge od naših postavki su uključene i u novi koalicioni sporazum Vlade. Nažalost, naša predložena rješenja nikad nisu u potpunosti prihvaćena, pa je već samim time njihov ishod mnogo manji i bez željenog efekt. Kao utjeha nam može poslužiti postojeća društvena realnost u kojoj i mnogo utjecajnije stručne organizacije nemaju boljih rezultata.

Nažalost zbog neefikasnosti naših sindikalnih i profesionalnih organizacija, često smo izloženi nerealnim zahtjevima za zaštitom radnih i profesionalnih prava, za što kao čisto stručno udruženje, nismo nadležni. Svoj smo rad zato i veći dijelom usmjerili na organizaciona pitanja, kako bi barem stvorili stručnu podlogu za aktivnost Liječničke Komore, Sindikata i Udruga poslodavaca, koje imaju i pravnu osnovu za utjecaj u potrebnim organizacionim promjenama i zaštiti staleških prava. Naše Društvo je inače bilo aktivno i u organizaciji godišnjih Kongresa, od kojih je ovaj osmi po redu. Kongresa koji predstavljaju sažetak svih naših stručnih razmišljanja i želja da se poboljša organizacija zdravstva, status obiteljskih doktora i zdravstvena zaštita stanovništva. Naši Zbornici su već prepoznati po svojoj stručnoj kvaliteti i kao takvi se koriste i kao edukativni materijal na studiju i specijalizaciji na medicinskom fakultetu u Zagrebu i Rijeci. Već smo nekoliko godina i osobno uključeni u edukaciju na M. F. Rijeka i u ispitnim komisijama na specijalizaciji obiteljske medicine u Zagrebu.

Aktivni smo bili u svim povjerenstvima Ministarstva zdravstva u koja smo pozivani, u Hrvatskom liječničkom zboru, Hrvatskoj liječničkoj komori i Hrvatskom liječničkom sindikatu, kao i u Udruzi poslodavaca u zdravstvu, dok nam je trajao mandat. Sa mnogim farmaceutskim kućama smo organizirali stručna predavanja, koja su bila primarno usmjerena na edukaciju a manje na reklamu pojedinog proizvoda. Na svojim Web stranicama www.hdod.net, koje su sve više posjećene, objavljujemo korisne obavijesti, stručne radove i stavove o najaktualnijim zbivanjima, te omogućujemo našim kolegama razmjenu mišljenja, a našim pacijentima odgovore na pojedina zdravstvena pitanja. Javljamo se po nekoliko puta godišnje i u našim stručnim novinama, kao što su Liječnički vjesnik, Medix i Hrvatski časopis za javno zdravstvo, a u zadnje vrijeme i u glasilu Udruge pacijenata iz Rijeke – Pacijent danas. Sve češće smo intervjuirani od lokalnih radiostanica i glasila, pa nam se i s te strane sve više pruža mogućnost utjecaja na javno mišljenje. Mnogi zaključci Koalicijskog sporazuma vlade još nisu ušli u primjenu, osim informatizacija sa CEZIHom, koji je još u porođajnim mukama, pa ćemo veće organizacijske promjene vjerojatno doživjeti tek krajem godine.

Financijska situacija našeg društva je zadovoljavajuća i zahvaljujući uspješnim kongresima dosad smo uspijevali informatički opremiti naš Upravni odbor i podmirivati većinu troškova sastanaka Upravnog odbora. U proteklom razdoblju pokušali smo svim mogućim mjerama povećati i broj naših članova(sa direktnim kontaktima -do slanja dopisa i uplatnica), potaknuti naše članstvo na uplatu članarine i zadržavanje svojstva člana . Nažalost sada imamo samo oko 250 redovnih članova, potvrđenih članarinom i članstvom u Hrvatskom liječničkom zboru, što čini tek 10% svih obiteljskih doktora u Hrvatskoj. Međutim i to ne bi bio problem kad bi nam članstvo bilo aktivnije i direktno se uključivalo sa svojim prijedlozima u rješavanje postojeće problematike. Nažalost, sva aktivnost društva se svodi na rad nekoliko pojedinaca, a pasivnost većine se mijenja jedino u razdobljima kad im je direktno ugrožena materijalna sigurnost. Tipičan primjer su bila nedavna masovna Internet dopisivanja naših

kolega, koji su napokon otkrili i taj medij. Nažalost su se pri tome pojavila mnoga neosnovana mišljenja i zaključci, što samo ukazuje na slabo poznavanje zakonske regulative i lošu informiranost naših kolega.

Tako umjesto da se definiraju neki stavovi koristeći se našim Web stranicama i stručnim savjetima onih koji poznaju tematiku i mogućnosti, diskusija se svodi na pusto pražnjenje negativnih poriva bez ikakve razrađene strategije. Međutim i to je napredak, ako to shvatimo kao terapeutsko pražnjenje emocija, frustrirane mase. Dakle, koliko god bili zadovoljni našom aktivnošću i druženjem, moramo se i kritički osvrnuti na prethodno razdoblje i zaključiti da možemo i moramo bolje, ali samo zajedno i većim uključivanjem u svakodnevni rad našeg društva. Članovi Upravnog odbora moraju preuzeti pojedine aktivnosti, kako bi se stvorilo aktivnije jezgro kadrova, oko kojih se može formirati buduće rukovodstvo našeg društva, a članstvo mora svojom aktivnošću davati stalni poticaj za kvalitetniji i aktivniji rad uprave. Zato nije rješenje u destrukciji postojećeg, koju pojedini neaktivni pojedinci uvijek zagovaraju, već jedino u boljem korištenju i većoj aktivnosti struktura koje već imamo.

Zahvaljujem.

Predsjednik HDOD-HLZ
Prim.mr.sc.dr.Bruno Mazzi

 

AD 4. Izvješće Tajnika HDOD-a za mandatno razdoblje od 2007. do 2008.

Od zadnje skupštine UO bavio se nezavidnom situacijom obiteljske medicine. Nakon osnivanja Koalicijske vlade, ponadali smo se promjenama na bolje. Koalicijski partneri tražili su ponovno jačanje PZZ, plaćanje dijela usluga cijena puta usluga, jačanje preventive (čitaj plaćanje preventive), vraćanje odgovornosti za PZZ na gradove. Za to su dali kratke rokove od nekoliko mjeseci. Nažalost, predugo pratimo politiku i povijest se ponavlja: Obećanje ludom radovanje, jer za sada nema nikakvih promjena na bolje. Svjedoci smo učestalijih kažnjavanja od strane HZZO i prijetnji našeg Ministra. Nemam podatke, ali po medijima, u ovoj je godini kažnjeno više kolega, nego lani.

HZZO je svu krivice za financijsko stanje i nefunkcioniranje sustava prebacio na nas. Mi smo postali glavni generatori potrošnje:

1. Pišemo preskupe lijekove

Čudno, po Svijetu ide internista, s ja sam sretan ako mi netko plati kongres u Rovinju. Ove godine, to nije htio nitko, jer navodno nemaju novaca. Zanima me zašto, kad sam ja odgovoran za propisivanje skupog lijeka, a ne internista koji ga je indicirao?

2. Dajemo previše bolovanja.

Postoje LP HZZO za bolovanje, ali oni ne snose nikakvu odgovornost, već samo mi. Mi smo odgovorni što se dugo čeka na preglede i pretrage (koje često nisu ni potrebne, ali ih LP i IKA traže, jer se naše mišljenje ne uvažava). Stoga je pacijent često na nepotrebnom bolovanju. Mi smo krivi što nam IKA uporno vraća pacijenta na daljnje liječenje. Većina karcinoma umre čekajući mirovinu. Puno bolovanja je produkt politike naših vlada. Sve dosadašnje vlade su poticale multipliciranje PTSP, od kojih su mnogi još na bolovanju. Oko 70% trudnica je na bolovanju, imamo preko sebe i njege djeteta i bolovanja koja određuju stomatolozi. To su bolovanja na koja ne možemo utjecati, a sva se nama pribrajaju i nas kažnjavaju zbog toga.  

3. Mi smo generatori velikog broja usluga u poliklinici.

Nismo mi donijeli odluku da svaki pacijent može direktno, bez uputnice, otići na pregled u bolnicu kad ga boli uho, ima temperaturu i slične banalne stvari. Siguran sam da takvu odluku mi ne bi donijeli. Pacijent kojeg sam uputio internisti, zbog smetnji sa probavom, mora napraviti EKG, proći pregled kirurga, neurologa, psihijatra, pulmologa, ORL, napraviti 5 imaging pretraga, 2 endoskopske i 50 lab. pretraga. Jedino se dvoume da li će poslati ginekologu, urologu ili pedijatru ovisno o dobi i spolu. Drugo su mu sve već napravili ili napisali da mi napravimo. Uz to su ga naručili na kontrolu za 15 dana, kad napravi sve lab pretrage, koje nam zbog toga probiju limit. Svi znamo za problem predoperativne obrade. Nikako da se velike glave u Komori dogovore što je nužno za koju operaciju, već svaki anesteziolog ima svoje zahtjeve. Poznata uzrečica da Bolnički krov ne prokišnjava i od viška ne boli glava. Naše se kolege u PKZZ toga doslovce drže. Mišljenja smo da specijalisti moraju raditi ono što tražimo od njih i da ne bi smjeli tražiti kolateralna upućivanja. Mi možemo procijeniti što treba uputiti na konzultacije, kao i sa čime se možemo sami nositi.

4. HZZO i MZ povećavaju broj inspektora koji će nas kontrolirati.

Trošak uzdržavanja ovako velikog represivnog aparata, veći je od uštede koja se kontrolom postigne. Na našem prethodnom Kongresu izneseno je da je godišnji trošak HZZO 1.100.000.000 kuna, a cjelokupni trošak obiteljske medicine 800.000.000 kuna. Vidi se tko je danas važniji i cjenjeniji.

Glede toga da smo mi odgovorni za sve probleme u zdravstvu sretni smo što nas za karnevalski Pust, HZZO ne objesi i spali. Možda se još toga nisu sjetili. Nije mi jasno kako netko tko dobiva 5,5% zdravstvenog kolača, može biti kriv za sve financijske i ostale probleme.

U.O. HDOD-a je na svakom mjestu objašnjavao i argumentirao naše stavove:

  1. Rad treba adekvatno platiti.

Ne možemo biti plaćeni jedino s premalom glavarinom. Troškovi rada se povećavaju (gorivo, režije, kompjuteri, lijekovi, plaća sestre, inflacija). Mi svoje prihode ne smijemo povećati, tj,. ne smijemo ništa naplatiti od pacijenta, što je apsurdno. Pregledavamo djecu i odrasle prije bavljenja sportom i potpisujemo suglasnost za vrtić, domove, iznajmljivače i drugo. Djeca često mijenjaju sport i svaki trener traži novi pregled. Ne smijemo to naplatiti. Dužni smo pregledati tuđeg pacijenta, a za nas na moru to je veliko opterećenje, jer imamo puno pacijenata koji mjesecima borave u našem kraju, a da nam to nitko ne plati. To je čista pljačka i iskorištavanje. U našoj glavarini je svaki pacijent imenom i prezimenom i s njegovom dobi. Na osnovu toga smo plaćeni. To znači da nam nije plaćen niti jedan pacijent izvan tog popisa. Stoga je pljačka što moramo pregledavati pacijente, za koje nam nije plaćena ni lipa. Ne poznam niti jednu profesiju koja radi besplatno. Problem je i studenata kojima trebaju 2 liječnika (u mjestu stanovanja i studiranja). Tražili smo da za takve pacijente HZZO plati našu uslugu.

Veliki problem su i dežurstva kolega koji se plaćaju oko 650 kuna. Kad platimo sestre i porez ne ostane nam ništa. Dakle opet besplatan rad.

  1. Problem funkcije Doma zdravlja

HZZO i MZSS stalno nameću domovima zdravlja nove obaveze: stručnu kontrolu, određivanje radnog vremena, kontrolu poštivanja radnog vremena, kontrolu godišnjih odmora, nadzor nad zamjenama kolega i td. Za to ne daju niti kunu, već se uprave, koje rade njihov posao, namiruju iz zakupnine koju plaćaju zakupci. Ta se zakupnina umjesto, u neku investiciju u korist zakupca, troši za plaće uprava. Mi koji smo na rukovodećim pozicijama moramo se zamjerati kolegama, a oni uživaju u hladovini i među nama izazivaju zlu krv. Time se samo dodatno povećava animozitet kolega prema Domovima zdravlja, koji u stvari rade tuđi posao.

Mišljenja smo da je danas HZZO ugovorna strana, a ne domovi zdravlja koji osiguravaju samo zakup i da nije stvar domova zdravlja da određuju radno vrijeme, a još manje kontrolira poštivanje tog vremena kod zakupaca .Kako za time realno postoji potreba, nužno je reorganizacijom sustava zakupa i nadležnosti Doma zdravlja to i riješiti, a ne samo odlukom Ministra zdravstva nametnuti nešto što nitko ne plaća. 

  1. Već niz godina tražimo da se na recept mogu napisati lijekovi za najmanje 3 mjeseca.

Imamo puno kroničara koji dolaze barem jednom mjesečno. Gubimo puno vremena na preskripciju, imamo veliki broj pacijenata dnevno, a onda nas optuže da ništa ne radimo. Ne mogu shvatiti logiku HZZO-a, da pacijenti moraju svaki mjesec doći kod nas.

  1. Problem narkomana

On je svaljen na nas. Mi moramo odlaziti po Heptanone, mrviti ih i miješati sa Cedevitom. Za to ne dobivamo nikakvu naknadu, već prijetnju da ćemo biti kažnjeni ako ih ne primimo. Nedavno sam letio avionom. Na aerodromu su osobu ispred mene testirali da li na dlanovima ima tragova droge. Odmah sam se upitao koliko dugo prah Heptanona ostane na rukama. Da jednom ne završim u zatvoru kao narkoman ili diler, kad mi nađu tragove praha Heptanona na rukama. Tko će Francuzima ili Englezima objasniti naš poremećen sustav zdravstva?

  1. CEZIH

Zagovaramo informatizaciju, ali se suprotstavljamo prisili. Postavili smo pitanje, zašto mi prvi, pa nas ima najviše? Zar nije lakše uigrat sustav sa ginekolozima kojih ima puno manje, pa kad prebole dječje bolesti uključiti nas. Ne mi smo uvijek prvi u svemu lošemu. Iz svog iskustva vidim da CEZIH sad bolje funkcionira, još ponekad zašteka, ali svi znate kako je bilo u početku kad smo se morali svi priključiti, Po 2 sata sam se priključivao i stalno kontrolirao da li sam spojen. Pacijent mi je u ordinaciji samo smetao, jer je glavni centar mog zanimanja bio CEZIH. Samo da me ne kazne novčano. HDOD je zagovarao da priključenje na CEZIH bude dobrovoljno i da ga treba financijski stimulirati, ali nikako ne kažnjavati ,ako netko ne želi. Objavljen je rad o kompjuterizaciji liječnika u USA i navedeno je da stariji liječnici slabije prihvaćaju promjene i ne informatiziraju se, već i dalje rade ručno. Znači napredni Amerikanci se informatiziraju samo ako žele, a mi moramo. Veći smo pape od pape. 

  1. Komora

Ne znam što bih o tome rekao. Kolege Petrica nema ovdje iako smo ga zvali. Očito je važnije ići na kongres sa Francuzima nego s nama. Vjerujem da i sami imate osjećaj da ih puno više zanimaju bolnički liječnici nego mi. Evo organizirali su velebni kongres o dignitetu bolničkih liječnika. Očito mi više i nemamo digniteta, pa nema ni smisla trošiti vrijeme na takav kongres za primarnu. Kad je krenula akcija protiv potpisivanja ugovora za povrede na poslu, trebalo im je preko mjesec dana da daju službeni stav da se ne potpisuju ugovori. Do tada je veliki broj kolega potpisao ugovor po logici : «a što drugo da napravim»? 

  1. Povrede na poslu

Kad se prošle godine počelo govoriti o prebacivanju povreda na poslu na medicinu rada, HDOD je odmah reagirao. Pisali smo MZSS da to ne smatramo kvalitetnim rješenjem. Liječnik obiteljske medicine je puno educiraniji i može kvalitetnije zbrinuti povrede od medicine rada, koja je čisto preventivna disciplina. Pozdravljali smo plaćanje zbrinjavanja povreda, kao dodatan izvor prihoda, za posao koji ionako radimo.

Nisu nas poslušali i sustav se počeo urušavati, čim se počelo s takvim radom. Bilo je sve to tako loše zamišljeno, da je čudo da je izdržalo 4 mjeseca. Nakon toga se krenulo sa novom idejom da se opet sve vrati na staro, ali da medicina rada otvara bolovanja, supotpisuje crvene recepte i doznake, odobrenje FTH, kućne njege, bolničke rehabilitacije. Zar oni, koji su se pokazali nedorasli poslu, moraju biti naši supervizori ? Mi bi radili, a i njima bi se plaćalo, samo da bi nešto potpisali. Zašto? Uz to žele platiti godišnje po pacijentu smiješnu cifru oko 148 kuna. Za nju trebamo ranu zašiti, cijepiti protiv ANA-TE-a, previjati, pisati uputnice, slati na medicinu rada, ponovno previjati, slati izvještaje HZZOZZNR. Ako je teža povreda sa osteomijelitisom, potrošiti ćemo 20x više novaca nego što ćemo dobiti.

Stav HDOD-a je da su obiteljski liječnici kompetentni da to zbrinjavaju sami, a da se medicina rada treba baviti preventivnim radom, a to su sprečavanje povreda, a ne liječenje. HZZOZZNR bi nam te usluge trebao plaćati sustavom cijena puta usluga.

Tajnik HDOD-HLZ
Dr. Daniel Ferlin

 

AD 5. Izvješće Rizničara HDOD-a za 2008 god. i mandatno razdoblje 2004-2008.

Financijsko poslovanje HDOD-HLZ temelji se na sredstvima prihodovanim članarinama i stručnim sastancima ,sponzoriranim od farmaceutskih kuća. Kako su ta sredstva mala, svake godine prebacimo oko 10.000 kuna sa prihoda Kongresa na račun Društva i time pokrivamo troškove korespondencije, održavanja Web stranica i naših sastanaka.

2007. god. završili smo nakon uplata članarina sa suficitom od 22.042,71 kune. Tijekom ove godine utrošili smo na službena putovanja i naše sastanke 8.206 kuna a prihodovali smo od stručnih sastanaka i članarina 4.914 kuna. Tako da sada imamo još suficit od 18.750 kuna

Cijelo mandatno razdoblje od 2004-08.imali smo suficitno poslovanje, koje nam je omogućavalo redovan rad, o čemu smo redovno izvještavali na godišnjim skupštinama i s čime možemo biti zadovoljni.

Dosadašnji prihodi i troškovi oko Kongresa nam ove godine ne osiguravaju suficit, zbog malog broja uplaćenih kotizacija, pa ćemo vjerojatno po završnom računu morati koristiti i sredstva sa računa društva, naročito u dijelu pokrića putnih troškova delegata na izbornu skupštinu. Zato predlažem ,da se povrat putnih troškova primjeni samo kod onih delegata čiji dolazak na kongres nije sponzoriran. Zahvaljujem na pažnji i predlažem da se financijsko izvješće kao takvo prihvati.

Rizničar HDOD-HLZ
Dr. Zdravko Grgurev

 

AD 6. Rasprava

Prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi se osvrnuo na donaciju Plive za 200 liječnika obit. med. za sudjelovanje na kongresu WONC-e u Istambulu. Pliva se na upit za donaciju kongresu HDOD-a nije odazvala.

Prof.dr.sc.Milica Katić bila je mišljenja da su kongresi stručni i znanstveni skupovi koji promoviraju znanost, pa je predložila da se pokuša ostvariti financijska potpora za kongres HDOD-a od Ministarstva znanosti. Zauzela se i za suradnju s Društvom nastavnika pri HLZ-u, i sa sličnim stručnim društvima zemalja u našem okruženju.

Dr. Vesna Kos raspravljala je o nelogičnosti osnivanja Zavoda za zdravstveno osiguranje radnika, jer specijalisti medicine rad, ne poznaju dovoljno problematiku pacijenata, nekorektno je plaćanje, a glomazna je i pravna regulativa.

Dr Ante Ivančić diskutirao je o kongresu Društva internista koje se u približno isto vrijeme održava u Opatiji i za koje su mnogi obiteljski liječnici od farmaceuta animirani na štetu kongresa HDOD-a.

Prim.mr.sc.dr. Marija Džepina komentirala je ne adekvatne standarde zaštite u preventivnom zdravlju studenata i poteškoće u mirovanju studentskih prava zbog zdravstvenih razloga koji su često loše argumentirani i naglasila, da se takvo mirovanje stud. prava može očekivati za zdravstvene teškoće koje su iziskivale barem 2 mjeseca liječenja.  

 

AD 7. Razrješenje starog predsjedništva i Upravnog odbora

Nakon saslušanih izvješća, jednoglasno je prihvaćeno razrješenje starog Predsjedništva i Upravnog odbora.

 

AD 8. Prijedlozi, glasovanje, izvješće izbornog povjerenstva

Predsjednik radnog predsjedništva pročitao je temeljem postojećih statutarnih odredbi pristigle kandidature za predsjednika i prvog dopredsjednika s programa rada za slijedeće mandatno razdoblje.

PLAN I PROGRAM RADA PREDSJEDNIKA I DOPREDSJEDNIKA HDOD-HLZ
ZA MANDAT 2008-2012

Temeljem dosadašnjeg uspješnog iskustva s rukovođenjem stučenog društva predlažemo slijedeći plan i program rada za naredno razdoblje od 2008-2012 godine.

  1. Smatramo da je bitan element uspjeha u radu društva, povećavanje broja članova, organiziranje novih podružnica i aktivno uključivanje naših liječnika u rad društva uz njegovanje i razvijanje načela povezanosti i medicinske etike.

  2. Objedinjavanje svih liječnika koji rade kao obiteljski doktori, njihovo usavršavanje i unapređenje njihovog stručnog i znanstvenog rada, uz poboljšanje organizacije i uvjeta rada, kvalitetnija zdravstvena zaštita stanovništva i jačanje socijalnog i materijalnog položaja naših liječnika biti će polje našeg djelovanja. Svjesni smo da se ti ciljevi ne mogu postići bez primjerene reforme zdravstvenog sustava ,pa će većina naših aktivnosti biti upravo na to usmjerena.

  3. Nastavit ćemo suradnju sa Ministarstvom zdravstva, HLK i HLS, Medicinskim fakultetima i svim udrugama koje rade na poboljšanju organizacije zdravstva i razvitku kvalitetnije zdravstvene zaštite stanovništva ,te učestvovati u svim stručnim povjerenstvima na razini države kao i u razvijanju suradnje sa lokalnom zajednicom i podizanju zdravstvene kulture stanovništva.

  4. Nastavit ćemo sa održavanjem i razvijanjem naših Web stranica na internetu u što ćemo pokušati uključiti čim veći broj naših kolega, jer će to razvojem informatizacije biti u budućnosti mnogo lakše. Poboljšat ćemo i suradnju sa srodnim stručnim i znanstvenim društvima u drugim zemljama.

  5. Organizacija Kongresa će i dalje ostati jeden od prioriteta ,jer je to glavni izvor našeg financiranja, a od bitne je važnosti za razvoj naše stručne misli i edukaciju novih kadrova. Tijekom godine organizirat ćemo i veći broj stručnih predavanja sa farmaceutskim kućama na županijskoj i gradskoj razini ,pri čemu ćemo tražiti aktivnost svih naših članova upravnog odbora.

  6. Radit ćemo na povećanju učešća našeg članstva u edukaciji novih kadrova ,od učešća u fakultetskoj izobrazbi i mentorstvu do učešća u specijalističkom doškolovanju i kontinuiranoj izobrazbi naše struke.

  7. Društvo će svoj budući rad sve više usmjeravati i na praćenje i nadziranje provođenja mjera zdravstvene zaštite bolesnika ,davanje stručnih mišljenja i predlaganje znanstvenih projekata.

U zadanom roku U.O. je zaprimio samo kandidaturu dosadašnjeg predsjednika i potpredsjednika pa na izborni listić na ta mjesta dolaze:

  • Prim.mr.sc.dr Bruna Mazzija za predsjednika i
  • dr. Daniel Ferlin za prvog dopredsjednika.

Za članove upravnog odbora predloženi su od strane U.O.:

  1. Dr. Zdravko Grgurev
  2. Dr. Nikola Gržalja,
  3. Dr. Ante Ivančić,
  4. Dr. Vesna Kroato Vujčić,
  5. Prim.mr.sc.dr. Marija Džepina,
  6. Dr. Davorka Vrdoljak,
  7. Prof.dr.sc.Milica Katić,
  8. Dr. Lucija Jakelić,
  9. Dr. Nada Ivanić,
  10. dr. Željko Bakar i
  11. Dr. Vesna Kos.

Novih prijedloga na Skupštini nije bilo i kandidatska lista je prihvaćena.

Izborno povjerenstvo je podijelilo 23 glasačka listića. Nakon glasovanja, izborno- verifikacijska komisija u sastavu Dr.Branko Lokner,dr.Nevenka Krčmar i dr.Ranko Hoić je ustanovila da su svi glasački listići pravilno popunjeni i prebrojala je glasove, te saopćila rezultate glasovanja:

Prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi je izabran za predsjednika,a Dr. Daniel Ferlin za prvog dopredsjednika sa 22 glasa, s time da na jednom listiću nisu bili zaokruženi. Za izbor predsjednika i dopredsjednika nužno je da kandidati dobiju više od 75% glasova što je ovdje zadovoljeno.

  1. Članovi Upravnog odbora prema redoslijedu glasova postali su:
  • Prof.dr.sc. Milica Katić,
  • Dr. Vesna Kroato Vujčić,
  • Dr. Zdravko Grgurev,
  • Dr. Ante Ivančić,
  • Dr.Davorka Vrdoljak 
  • prim. Mr. sc. Marija Džepina,
  • Dr. Lucija Jakelić.
  • Konstatirano je da su članovi prethodnog Upravnog vijeća: dr Zdravko Grgurev, dr Vesna Kroato Vujčić, dr Ante Ivančić, prim mr. sci. Marija Džepina dobili više od 75% glasova nazočnih delegata te su zadovoljili uvjet za ponovni izbor u upravni odbor.
  1. Novoizabrano predsjedništvo i Upravni odbor izabrali su Dr. Luciju Jakelić za drugog dopredsjednika, a dr.Daniela Ferlina za tajnika i dr.Grgurev Zdravka za rizničara.
  2. U Upravnom odboru je i dr Nevenka Krčmar kao predsjednik podružnice Čakovac, dok će nominacija dr.Dragana Solda pričekati skupštinu Zagrebačke podružnice u siječnju 2009.

Zapisničar: dr. Vesna Kroato Vujčić

Ovjerovitelji zapisnika: Dr. Lucija Jakelić, Dr. Ivanka Senčan

Rovinj, 04.10.2008.