|
 |
| Prilika
da komentirate i raspravljate o događanjima iz područja naše
struke. Sudjelujte u postojećim ili otvorite nove teme... |
|
 |
 |
 |
|
|
|
VII Kongres - zapisnik sa 9. izborne
skupštine |
25. listopada,
2008.
|
|
ZAPISNIK SA 9. IZBORNE SKUPŠTINE HDOD-a HLZ-a
Nazočno je
23 od 25 mogućih kandidata, što je 92% i više od 75%, odluke su
punopravne.
DNEVNI RED
- Pozdravna riječ predsjednika HDOD-a
- Prijedlozi za radno predsjedništvo,
izborno povjerenstvo, zapisničara i ovjerovitelje zapisnika
-
Izvješće predsjednika
-
Izvješće tajnika
-
Izvješće rizničara
- Rasprava
-
Razrješenje starog predsjedništva
-
Izbor novog predsjedništva
AD
1.
Predsjednik
HDOD-a se u pozdravnom govoru obratio nazočnima s riječima
dobrodošlice i zadovoljstvom što je Društvo doživjelo već 9.
skupštinu, od čega 3. izbornu, i što je Kongres sve
kvalitetniji. Istaknuo je problem malog broja članova i slabije
aktivnosti članstva.
AD 2.
Predsjednik
HDOD-a predložio je Radno predsjedništvo: za predsjednika Dr.
Zdravka Grgureva., za članove, Prim.mr.sc.dr.Mariju Džepinu i
Dr.Vesnu Kroato Vujčić. Predsjednik RP-a pročitao je prijedlog
dnevnog reda i stavio na glasovanje prijedlog za Izborno
povjerenstvo u sastavu: Dr. Branko Lakner kao predsjednik,
Dr.Nevenka Krčmar i Dr.Ranko Hoić kao članovi. Za zapisničara
Dr.Vesnu Kroato Vujčić, za ovjerovitelje dr.Luciju Jakelić i Dr.
Ivanku Sečan.
Prijedlog
su delegati jednoglasno prihvatili.
AD 3.
Izvješće predsjednika HDOD-HLZ za mandatno razdoblje od 2004-2008. godine
Drage kolegice i kolege izaslanici
izborne skupštine 2008. godine.
Uobičajeno je da predsjednik, tajnik i rizničar na kraju svog mandata daju
izvješće o svom radu i aktivnostima našeg društva. S proteklim
razdobljem i našim aktivnostima možemo biti djelomično
zadovoljni, jer smo uglavnom iskoristili sve mogućnosti koje su
nam se pružile, kako bi utjecali na poboljšanje edukacije i
doradu pojedinih propisa te smanjenje negativnog okružja u kojem
naša profesija posluje. Učestvovali smo tako u
pripremama Zakona o zdravstvu, izradi Nacionalne
strategije razvoja zdravstva do 2007. a zatim i do 2011.Mnoge od
naših postavki su uključene i u
novi koalicioni sporazum Vlade. Nažalost, naša predložena
rješenja nikad nisu u potpunosti prihvaćena, pa je već samim
time njihov ishod mnogo manji i bez željenog efekt. Kao utjeha
nam može poslužiti
postojeća društvena realnost u kojoj i mnogo utjecajnije stručne
organizacije nemaju boljih rezultata.
Nažalost zbog
neefikasnosti naših sindikalnih i profesionalnih organizacija, često smo izloženi nerealnim zahtjevima za zaštitom radnih i
profesionalnih prava, za što kao čisto stručno udruženje, nismo
nadležni. Svoj smo rad zato i veći dijelom usmjerili na
organizaciona pitanja, kako bi barem stvorili stručnu podlogu za
aktivnost Liječničke Komore, Sindikata i Udruga poslodavaca, koje imaju i pravnu osnovu za utjecaj u potrebnim
organizacionim promjenama
i zaštiti staleških prava.
Naše Društvo je inače bilo aktivno i u organizaciji
godišnjih Kongresa, od kojih je ovaj osmi po redu. Kongresa
koji predstavljaju sažetak svih naših stručnih
razmišljanja i želja da se poboljša organizacija zdravstva,
status obiteljskih doktora
i zdravstvena zaštita stanovništva. Naši Zbornici su već
prepoznati po svojoj stručnoj kvaliteti i kao takvi se koriste i
kao edukativni materijal na studiju i specijalizaciji na
medicinskom fakultetu u Zagrebu i Rijeci. Već smo nekoliko
godina i osobno uključeni u edukaciju na M. F. Rijeka i u
ispitnim komisijama na specijalizaciji obiteljske medicine u
Zagrebu.
Aktivni smo
bili u svim povjerenstvima Ministarstva zdravstva u koja smo
pozivani, u Hrvatskom liječničkom zboru, Hrvatskoj liječničkoj
komori i Hrvatskom liječničkom sindikatu, kao i u Udruzi
poslodavaca u zdravstvu, dok nam je trajao
mandat. Sa mnogim
farmaceutskim kućama smo organizirali stručna predavanja,
koja su bila primarno usmjerena na edukaciju a manje na reklamu
pojedinog proizvoda. Na svojim Web stranicama
www.hdod.net, koje su sve
više posjećene, objavljujemo korisne obavijesti, stručne radove
i stavove o najaktualnijim zbivanjima, te omogućujemo našim
kolegama razmjenu mišljenja, a našim pacijentima odgovore na
pojedina zdravstvena pitanja. Javljamo se po nekoliko puta
godišnje i u našim stručnim novinama, kao što su Liječnički
vjesnik, Medix i Hrvatski časopis za javno zdravstvo, a u zadnje
vrijeme i u glasilu Udruge pacijenata iz Rijeke – Pacijent danas.
Sve češće smo intervjuirani od lokalnih radiostanica
i glasila, pa nam se i s te strane sve više pruža
mogućnost utjecaja na javno mišljenje. Mnogi zaključci
Koalicijskog sporazuma vlade još nisu ušli u primjenu, osim
informatizacija sa CEZIHom, koji je još u porođajnim mukama, pa
ćemo veće organizacijske promjene vjerojatno doživjeti tek
krajem godine.
Financijska situacija našeg
društva je zadovoljavajuća
i zahvaljujući uspješnim kongresima dosad smo uspijevali
informatički opremiti naš Upravni odbor i podmirivati većinu
troškova sastanaka Upravnog odbora. U proteklom razdoblju
pokušali smo svim mogućim mjerama povećati i broj naših
članova(sa direktnim kontaktima -do slanja dopisa i uplatnica), potaknuti naše članstvo na uplatu članarine i zadržavanje
svojstva člana . Nažalost sada imamo samo oko 250 redovnih
članova, potvrđenih članarinom i članstvom u Hrvatskom
liječničkom zboru, što
čini tek 10%
svih obiteljskih doktora u Hrvatskoj. Međutim i to ne bi bio
problem kad bi nam članstvo bilo aktivnije i direktno se
uključivalo sa svojim prijedlozima u rješavanje postojeće
problematike. Nažalost, sva aktivnost društva se svodi na rad
nekoliko pojedinaca, a pasivnost većine se mijenja jedino u
razdobljima kad im
je direktno ugrožena materijalna sigurnost. Tipičan primjer su
bila nedavna masovna
Internet dopisivanja naših
kolega, koji su napokon otkrili i taj medij. Nažalost su se pri tome
pojavila mnoga neosnovana mišljenja i zaključci, što samo
ukazuje na slabo poznavanje zakonske regulative i lošu
informiranost naših kolega.
Tako umjesto da se definiraju neki stavovi koristeći se našim Web
stranicama i stručnim savjetima onih koji poznaju tematiku i
mogućnosti, diskusija se svodi na pusto pražnjenje negativnih
poriva bez ikakve razrađene strategije. Međutim i to je
napredak, ako to shvatimo kao terapeutsko pražnjenje emocija, frustrirane mase. Dakle, koliko god bili zadovoljni našom
aktivnošću i druženjem, moramo se i kritički osvrnuti na
prethodno razdoblje i zaključiti da možemo i moramo bolje, ali
samo zajedno i većim uključivanjem u svakodnevni rad našeg
društva. Članovi Upravnog odbora moraju preuzeti pojedine
aktivnosti, kako bi se stvorilo aktivnije jezgro kadrova, oko
kojih se može formirati buduće rukovodstvo našeg društva, a
članstvo mora svojom aktivnošću davati stalni
poticaj za kvalitetniji i aktivniji rad uprave. Zato nije
rješenje u destrukciji postojećeg, koju
pojedini neaktivni pojedinci uvijek zagovaraju, već
jedino u boljem korištenju i većoj aktivnosti struktura koje već
imamo.
Zahvaljujem.
Predsjednik
HDOD-HLZ
Prim.mr.sc.dr.Bruno Mazzi
AD 4. Izvješće Tajnika HDOD-a za mandatno
razdoblje od 2007. do 2008.
Od zadnje skupštine UO bavio se nezavidnom
situacijom obiteljske medicine. Nakon osnivanja Koalicijske
vlade, ponadali smo se promjenama na bolje. Koalicijski partneri
tražili su ponovno jačanje PZZ, plaćanje dijela usluga cijena
puta usluga, jačanje preventive (čitaj plaćanje preventive),
vraćanje odgovornosti za PZZ na gradove. Za to su dali kratke
rokove od nekoliko mjeseci.
Nažalost, predugo pratimo politiku i povijest se
ponavlja: Obećanje ludom radovanje, jer za sada nema nikakvih
promjena na bolje. Svjedoci smo učestalijih kažnjavanja od
strane HZZO i prijetnji našeg Ministra. Nemam podatke, ali po
medijima, u ovoj je godini kažnjeno više kolega, nego lani.
HZZO je svu krivice za financijsko stanje i
nefunkcioniranje sustava prebacio na nas. Mi smo postali glavni
generatori potrošnje:
1.
Pišemo
preskupe lijekove
Čudno, po Svijetu ide internista, s ja sam
sretan ako mi netko plati
kongres u Rovinju. Ove godine, to nije htio nitko, jer navodno
nemaju novaca. Zanima me zašto, kad sam ja odgovoran za
propisivanje skupog lijeka, a ne internista koji ga je
indicirao?
2.
Dajemo previše bolovanja.
Postoje LP HZZO za bolovanje, ali oni ne
snose nikakvu odgovornost, već samo mi. Mi smo odgovorni što se
dugo čeka na preglede i pretrage (koje često nisu ni potrebne,
ali ih LP i IKA traže, jer se naše mišljenje ne uvažava). Stoga
je pacijent često na nepotrebnom bolovanju. Mi smo krivi što nam
IKA uporno vraća pacijenta na daljnje liječenje. Većina
karcinoma umre čekajući mirovinu. Puno bolovanja je produkt
politike naših vlada. Sve dosadašnje vlade su poticale
multipliciranje PTSP, od kojih su mnogi još na bolovanju. Oko
70% trudnica je na bolovanju, imamo preko sebe i njege djeteta i
bolovanja koja određuju stomatolozi. To su bolovanja na koja ne
možemo utjecati, a sva se nama pribrajaju i nas kažnjavaju zbog
toga.
3. Mi smo generatori
velikog broja usluga u poliklinici.
Nismo mi donijeli odluku da svaki pacijent
može direktno, bez uputnice, otići na pregled u bolnicu kad ga
boli uho, ima temperaturu i slične banalne stvari. Siguran sam
da takvu odluku mi ne bi donijeli. Pacijent kojeg sam uputio
internisti, zbog smetnji sa probavom, mora napraviti EKG, proći
pregled kirurga, neurologa, psihijatra, pulmologa, ORL,
napraviti 5 imaging pretraga, 2 endoskopske i 50 lab. pretraga.
Jedino se dvoume da li će poslati ginekologu, urologu ili
pedijatru ovisno o dobi i spolu. Drugo su
mu sve već napravili ili napisali da mi napravimo. Uz to
su ga naručili na kontrolu za 15 dana, kad napravi sve lab
pretrage, koje nam zbog toga probiju limit. Svi znamo za problem
predoperativne obrade. Nikako da se velike glave u Komori
dogovore što je nužno za koju operaciju, već svaki anesteziolog
ima svoje zahtjeve. Poznata uzrečica da Bolnički krov ne
prokišnjava i od viška ne boli glava. Naše se kolege u PKZZ toga
doslovce drže. Mišljenja smo da specijalisti moraju raditi ono
što tražimo od njih i da ne bi smjeli tražiti kolateralna
upućivanja. Mi možemo procijeniti što treba uputiti na
konzultacije, kao i sa čime se možemo sami nositi.
4.
HZZO i MZ povećavaju
broj inspektora koji će nas kontrolirati.
Trošak uzdržavanja ovako velikog
represivnog aparata,
veći je od uštede koja se kontrolom postigne. Na našem
prethodnom Kongresu izneseno je da je godišnji trošak HZZO
1.100.000.000 kuna, a cjelokupni trošak obiteljske medicine
800.000.000 kuna. Vidi se tko je danas važniji i cjenjeniji.
Glede toga da smo mi odgovorni za sve
probleme u zdravstvu sretni smo što nas za
karnevalski Pust, HZZO ne objesi i spali. Možda se još toga nisu sjetili.
Nije mi jasno kako netko tko dobiva 5,5% zdravstvenog kolača,
može biti kriv za sve financijske i ostale probleme.
U.O. HDOD-a je na svakom mjestu objašnjavao i argumentirao naše
stavove:
- Rad treba adekvatno
platiti.
Ne možemo biti plaćeni jedino s premalom
glavarinom. Troškovi rada se povećavaju (gorivo, režije,
kompjuteri, lijekovi, plaća sestre, inflacija). Mi svoje prihode
ne smijemo povećati, tj,. ne smijemo ništa naplatiti od
pacijenta, što je apsurdno. Pregledavamo djecu i odrasle prije
bavljenja sportom i potpisujemo suglasnost za vrtić, domove,
iznajmljivače i drugo. Djeca često mijenjaju sport i svaki
trener traži novi pregled. Ne smijemo to naplatiti. Dužni smo
pregledati tuđeg pacijenta, a za nas na moru to je veliko
opterećenje, jer imamo puno pacijenata koji mjesecima borave u
našem kraju, a da nam to nitko ne plati. To je čista pljačka i
iskorištavanje. U našoj glavarini je svaki pacijent imenom i
prezimenom i s
njegovom dobi. Na osnovu toga smo plaćeni. To znači da nam nije
plaćen niti jedan pacijent izvan tog popisa. Stoga je pljačka
što moramo pregledavati pacijente, za koje nam nije plaćena ni
lipa. Ne poznam niti jednu profesiju koja radi besplatno.
Problem je i studenata kojima trebaju 2 liječnika (u mjestu
stanovanja i studiranja). Tražili smo da za takve pacijente HZZO
plati našu uslugu.
Veliki problem su i dežurstva kolega koji
se plaćaju oko 650 kuna. Kad platimo sestre i porez ne ostane
nam ništa. Dakle opet besplatan rad.
- Problem funkcije Doma zdravlja
HZZO i MZSS stalno nameću domovima zdravlja
nove obaveze: stručnu kontrolu, određivanje radnog vremena,
kontrolu poštivanja radnog vremena, kontrolu godišnjih odmora,
nadzor nad zamjenama kolega i td. Za to ne daju niti kunu, već
se uprave, koje rade njihov posao, namiruju iz zakupnine koju
plaćaju zakupci. Ta se zakupnina umjesto, u neku investiciju u
korist zakupca, troši za plaće uprava. Mi koji smo na
rukovodećim pozicijama moramo se zamjerati kolegama, a oni
uživaju u hladovini i među nama izazivaju zlu krv. Time se samo
dodatno povećava animozitet kolega prema Domovima zdravlja, koji
u stvari rade tuđi posao.
Mišljenja smo da je
danas HZZO ugovorna strana, a ne domovi zdravlja koji
osiguravaju samo zakup i da nije stvar domova zdravlja da
određuju radno vrijeme, a još manje kontrolira poštivanje tog
vremena kod zakupaca .Kako za time realno postoji potreba, nužno
je reorganizacijom sustava zakupa i nadležnosti Doma zdravlja to
i riješiti, a
ne samo odlukom Ministra zdravstva nametnuti nešto što
nitko ne plaća.
- Već niz godina tražimo
da se na recept mogu napisati lijekovi za najmanje 3 mjeseca.
Imamo puno kroničara koji dolaze barem
jednom mjesečno. Gubimo puno vremena na preskripciju, imamo
veliki broj pacijenata dnevno, a onda nas optuže da ništa ne
radimo. Ne mogu shvatiti logiku HZZO-a, da pacijenti moraju
svaki mjesec doći kod nas.
- Problem narkomana
On je svaljen na nas. Mi moramo odlaziti po
Heptanone, mrviti ih i miješati sa Cedevitom. Za to ne dobivamo
nikakvu naknadu, već prijetnju da ćemo biti kažnjeni ako ih ne
primimo. Nedavno sam letio avionom. Na aerodromu su osobu ispred
mene testirali da li na dlanovima ima tragova droge. Odmah sam
se upitao koliko dugo prah Heptanona ostane na rukama. Da jednom
ne završim u zatvoru
kao narkoman ili diler, kad mi nađu tragove praha Heptanona na
rukama. Tko će Francuzima ili Englezima objasniti naš poremećen
sustav zdravstva?
- CEZIH
Zagovaramo informatizaciju, ali se
suprotstavljamo prisili. Postavili smo pitanje, zašto mi prvi,
pa nas ima najviše? Zar nije lakše uigrat sustav sa
ginekolozima kojih ima puno manje, pa kad prebole dječje bolesti
uključiti nas. Ne mi smo uvijek prvi u svemu lošemu. Iz svog
iskustva vidim da CEZIH sad bolje funkcionira,
još ponekad zašteka, ali svi znate kako je bilo u početku
kad smo se morali svi priključiti, Po 2 sata sam se priključivao
i stalno kontrolirao da li sam spojen. Pacijent mi je u
ordinaciji samo smetao, jer je glavni centar mog zanimanja bio
CEZIH. Samo da me ne kazne novčano. HDOD je zagovarao da
priključenje na CEZIH bude dobrovoljno i da ga treba financijski
stimulirati, ali nikako ne kažnjavati ,ako netko ne želi.
Objavljen je rad o kompjuterizaciji liječnika u USA i navedeno
je da stariji liječnici slabije prihvaćaju promjene i ne
informatiziraju se, već i dalje rade ručno. Znači napredni
Amerikanci se informatiziraju samo ako žele, a mi moramo. Veći
smo pape od pape.
- Komora
Ne znam što bih o tome rekao. Kolege
Petrica nema ovdje iako smo ga zvali. Očito je važnije ići na
kongres sa Francuzima nego s nama. Vjerujem da i sami imate
osjećaj da ih puno više zanimaju bolnički liječnici nego mi. Evo
organizirali su velebni kongres o dignitetu bolničkih liječnika.
Očito mi više i nemamo digniteta, pa nema ni smisla trošiti
vrijeme na takav kongres za primarnu. Kad je krenula akcija
protiv potpisivanja ugovora za povrede na poslu, trebalo im je
preko mjesec dana da daju službeni stav da se ne potpisuju
ugovori. Do tada je veliki broj kolega potpisao ugovor po logici
: «a što drugo da napravim»?
- Povrede na poslu
Kad se prošle godine počelo govoriti o
prebacivanju povreda na poslu na medicinu rada, HDOD je odmah
reagirao. Pisali smo
MZSS da to ne smatramo kvalitetnim rješenjem. Liječnik
obiteljske medicine je
puno educiraniji i može kvalitetnije zbrinuti povrede od
medicine rada, koja je čisto preventivna disciplina.
Pozdravljali smo plaćanje zbrinjavanja povreda, kao dodatan
izvor prihoda, za posao koji ionako radimo.
Nisu nas poslušali i sustav se počeo
urušavati, čim se počelo s takvim radom. Bilo je sve to tako
loše zamišljeno, da je čudo da je izdržalo 4 mjeseca. Nakon toga
se krenulo sa novom idejom da se opet sve vrati na staro, ali da
medicina rada otvara bolovanja, supotpisuje crvene recepte i
doznake, odobrenje FTH, kućne njege, bolničke rehabilitacije.
Zar oni, koji su se pokazali nedorasli poslu, moraju biti naši
supervizori ? Mi bi radili, a i njima bi se plaćalo, samo da bi
nešto potpisali. Zašto? Uz to žele platiti
godišnje po pacijentu smiješnu cifru oko 148 kuna. Za nju
trebamo ranu zašiti, cijepiti protiv ANA-TE-a, previjati, pisati
uputnice, slati na medicinu rada, ponovno previjati, slati
izvještaje HZZOZZNR. Ako je teža povreda sa osteomijelitisom,
potrošiti ćemo 20x više novaca nego što ćemo dobiti.
Stav HDOD-a je da su obiteljski liječnici
kompetentni da to zbrinjavaju sami, a da se medicina rada treba
baviti preventivnim radom, a to su sprečavanje povreda, a ne
liječenje. HZZOZZNR bi nam te usluge trebao plaćati sustavom
cijena puta usluga.
Tajnik
HDOD-HLZ
Dr. Daniel Ferlin
AD 5. Izvješće Rizničara HDOD-a
za 2008 god. i mandatno
razdoblje 2004-2008.
Financijsko poslovanje HDOD-HLZ temelji se na sredstvima
prihodovanim članarinama i stručnim sastancima ,sponzoriranim od
farmaceutskih kuća. Kako su ta sredstva mala, svake godine
prebacimo oko 10.000 kuna sa prihoda Kongresa na račun Društva i
time pokrivamo troškove korespondencije, održavanja Web stranica
i naših sastanaka.
2007.
god. završili smo nakon uplata članarina sa suficitom od
22.042,71 kune. Tijekom ove godine utrošili smo na službena
putovanja i naše sastanke 8.206 kuna a prihodovali smo od
stručnih sastanaka i članarina
4.914 kuna. Tako da sada imamo još suficit od
18.750 kuna
Cijelo
mandatno razdoblje od 2004-08.imali smo suficitno poslovanje,
koje nam je omogućavalo redovan rad, o čemu smo redovno
izvještavali na godišnjim skupštinama i s čime možemo biti
zadovoljni.
Dosadašnji prihodi i troškovi oko Kongresa nam ove godine ne
osiguravaju suficit, zbog malog broja uplaćenih kotizacija, pa
ćemo vjerojatno po završnom računu morati koristiti i sredstva
sa računa društva, naročito u dijelu pokrića putnih troškova
delegata na izbornu skupštinu. Zato predlažem ,da se povrat
putnih troškova primjeni samo kod onih delegata čiji dolazak na
kongres nije sponzoriran. Zahvaljujem na pažnji i predlažem da
se financijsko izvješće kao takvo prihvati.
Rizničar
HDOD-HLZ
Dr. Zdravko Grgurev
AD 6. Rasprava
Prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi se osvrnuo na
donaciju Plive za 200 liječnika obit. med. za sudjelovanje na
kongresu WONC-e u Istambulu. Pliva se
na upit za donaciju kongresu HDOD-a nije odazvala.
Prof.dr.sc.Milica Katić
bila je mišljenja da su kongresi stručni i znanstveni
skupovi koji promoviraju znanost, pa je predložila da se pokuša
ostvariti financijska potpora za kongres HDOD-a
od Ministarstva znanosti. Zauzela se i za suradnju s
Društvom nastavnika pri HLZ-u, i
sa sličnim stručnim društvima zemalja u našem okruženju.
Dr. Vesna Kos raspravljala je o nelogičnosti
osnivanja Zavoda za zdravstveno osiguranje radnika, jer
specijalisti medicine rad, ne poznaju dovoljno problematiku
pacijenata, nekorektno je plaćanje, a glomazna je i pravna
regulativa.
Dr Ante Ivančić diskutirao je o kongresu
Društva internista koje se u približno isto vrijeme održava u
Opatiji i za koje su mnogi obiteljski liječnici od farmaceuta
animirani na štetu kongresa HDOD-a.
Prim.mr.sc.dr. Marija Džepina komentirala je
ne adekvatne standarde zaštite u preventivnom zdravlju studenata
i poteškoće u mirovanju studentskih prava zbog zdravstvenih
razloga koji su često loše argumentirani i naglasila, da se
takvo mirovanje stud. prava može očekivati za zdravstvene
teškoće koje su iziskivale barem 2 mjeseca liječenja.
AD 7.
Razrješenje starog predsjedništva i Upravnog odbora
Nakon saslušanih izvješća, jednoglasno je
prihvaćeno razrješenje starog Predsjedništva i Upravnog
odbora.
AD 8. Prijedlozi, glasovanje, izvješće
izbornog povjerenstva
Predsjednik radnog predsjedništva pročitao
je temeljem postojećih statutarnih odredbi
pristigle kandidature za predsjednika i prvog
dopredsjednika s programa
rada za slijedeće mandatno razdoblje.
PLAN I PROGRAM RADA PREDSJEDNIKA I
DOPREDSJEDNIKA HDOD-HLZ
ZA MANDAT 2008-2012
Temeljem dosadašnjeg uspješnog iskustva s
rukovođenjem stučenog društva predlažemo slijedeći plan i
program rada za naredno razdoblje od 2008-2012 godine.
-
Smatramo da je bitan element uspjeha u
radu društva, povećavanje broja članova,
organiziranje novih podružnica i aktivno uključivanje
naših liječnika u rad društva uz njegovanje i razvijanje
načela povezanosti i medicinske etike.
-
Objedinjavanje svih liječnika koji rade kao
obiteljski doktori, njihovo usavršavanje i unapređenje njihovog
stručnog i znanstvenog rada, uz poboljšanje organizacije i
uvjeta rada, kvalitetnija zdravstvena zaštita stanovništva
i jačanje socijalnog i materijalnog položaja naših
liječnika biti će polje našeg djelovanja. Svjesni smo da se ti
ciljevi ne mogu postići bez primjerene reforme zdravstvenog
sustava ,pa će većina naših aktivnosti biti upravo na to
usmjerena.
-
Nastavit ćemo suradnju sa Ministarstvom
zdravstva, HLK i HLS, Medicinskim fakultetima
i svim udrugama koje rade na poboljšanju organizacije
zdravstva i razvitku kvalitetnije zdravstvene zaštite
stanovništva ,te učestvovati u svim stručnim povjerenstvima na
razini države kao i u
razvijanju suradnje sa lokalnom zajednicom i podizanju
zdravstvene kulture stanovništva.
-
Nastavit ćemo sa održavanjem i razvijanjem
naših Web stranica na internetu
u što ćemo pokušati uključiti čim veći broj naših kolega,
jer će to razvojem
informatizacije biti u budućnosti mnogo lakše. Poboljšat ćemo i
suradnju sa srodnim stručnim i znanstvenim društvima u drugim
zemljama.
-
Organizacija Kongresa će i dalje ostati jeden
od prioriteta ,jer je to glavni izvor našeg financiranja, a od
bitne je važnosti za razvoj naše stručne misli i edukaciju novih
kadrova. Tijekom godine organizirat ćemo i veći broj stručnih
predavanja sa farmaceutskim kućama na županijskoj i gradskoj
razini ,pri čemu ćemo tražiti aktivnost svih naših
članova upravnog odbora.
-
Radit ćemo na povećanju učešća našeg članstva
u edukaciji novih kadrova ,od učešća u fakultetskoj izobrazbi i
mentorstvu do učešća u
specijalističkom doškolovanju i kontinuiranoj
izobrazbi naše struke.
-
Društvo će svoj budući rad sve više
usmjeravati i
na praćenje i nadziranje provođenja mjera zdravstvene
zaštite bolesnika ,davanje stručnih mišljenja i predlaganje
znanstvenih projekata.
U zadanom roku U.O. je zaprimio samo
kandidaturu dosadašnjeg predsjednika i potpredsjednika pa na
izborni listić na ta mjesta dolaze:
- Prim.mr.sc.dr Bruna Mazzija za
predsjednika i
- dr. Daniel Ferlin za prvog
dopredsjednika.
Za članove upravnog odbora predloženi su od
strane U.O.:
- Dr. Zdravko Grgurev
- Dr. Nikola Gržalja,
- Dr. Ante Ivančić,
- Dr. Vesna Kroato Vujčić,
- Prim.mr.sc.dr. Marija Džepina,
- Dr. Davorka Vrdoljak,
- Prof.dr.sc.Milica Katić,
- Dr. Lucija Jakelić,
- Dr. Nada Ivanić,
- dr. Željko Bakar i
- Dr. Vesna Kos.
Novih prijedloga na Skupštini nije bilo i
kandidatska lista je prihvaćena.
Izborno povjerenstvo je
podijelilo 23
glasačka listića. Nakon glasovanja, izborno- verifikacijska
komisija u sastavu Dr.Branko Lokner,dr.Nevenka Krčmar i dr.Ranko
Hoić je ustanovila da su
svi glasački listići pravilno popunjeni i prebrojala je
glasove, te saopćila rezultate glasovanja:
Prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi je
izabran za
predsjednika,a Dr. Daniel Ferlin za prvog dopredsjednika sa
22 glasa, s time da na jednom listiću nisu bili zaokruženi. Za
izbor predsjednika i dopredsjednika nužno je da kandidati dobiju
više od 75% glasova što je ovdje zadovoljeno.
- Članovi Upravnog odbora prema
redoslijedu glasova postali su:
- Prof.dr.sc. Milica Katić,
- Dr. Vesna Kroato Vujčić,
- Dr. Zdravko Grgurev,
- Dr.
Ante Ivančić,
- Dr.Davorka Vrdoljak
- prim. Mr. sc. Marija Džepina,
- Dr. Lucija Jakelić.
- Konstatirano je da su članovi prethodnog Upravnog
vijeća: dr Zdravko Grgurev, dr Vesna Kroato Vujčić, dr Ante
Ivančić, prim mr. sci. Marija Džepina dobili više od 75%
glasova nazočnih delegata te su zadovoljili uvjet za ponovni
izbor u upravni odbor.
- Novoizabrano predsjedništvo i Upravni odbor izabrali su
Dr. Luciju Jakelić za drugog dopredsjednika, a dr.Daniela
Ferlina za tajnika i dr.Grgurev Zdravka za rizničara.
- U Upravnom odboru je i dr Nevenka Krčmar kao predsjednik
podružnice Čakovac, dok će nominacija dr.Dragana Solda
pričekati skupštinu Zagrebačke podružnice u siječnju 2009.
Zapisničar: dr. Vesna Kroato Vujčić
Ovjerovitelji zapisnika: Dr. Lucija Jakelić, Dr.
Ivanka Senčan
Rovinj, 04.10.2008.
|
|